Kaubojski film - 1963. godine u Lonji sniman je kaubojski film Pirati sa Misisipija. Mnogi mještani sudjelovali su kao statisti u snimanju filma. Neki su bili indijanci a neki kauboji. Rijeka Sava bila je Misisipi po kojoj je plovio parobrod kojeg su napadali indijanci.

 
 

 

 

 
 
Prva dva sa desna su Lonjanci Đuso i Nikolić Luka
Lonjanci, glumci i režiser
 
 
 

Poplava - 1974. godine vodostaj na rijeci Savi toliko se digao da je došlo do izlijevanja vode iz korita i poplavljivanja cijeloga lonjskoga polja i sela Lonje. Ljudi su bili zatečeni tim stanjem ali su se postepeno privikli na situaciju i nastavili živjeti. Mnogi koji su imali kuće na kat preselili su se na gornji kat a preko dvorišta napravili drvene skele. Neke kuće nisu bile potopljene ali je bilo vode u dvorištu tako da su mještani čamcima ili starim koritima išli u trgovinu i crkvu jer taj dio nije bio potopljen vodom.

 
 
 

*Struja prije Drugog svjetskog rata - Nikola Kireta, žitelj sela Lonje shvatio je ozbiljno problematiku sela za brašnom tim više što ni okolna sela nisu imala svoj mlin. Upustio se u izgradnju mlina većeg kapaciteta kojeg je pokretao parni stroj. Bio je ambiciozan čovjek pa je sagradio i pilanu sa ležećim jednolisnim gaterom. Razvio je posao koji je zahtijevao da se moralo raditi dijelom i noću kad su bili kratki dani. To ga je ponukalo da nabavi odgovarajući dinamo, kojeg je pokretao parni stroj i tako stvorio električnu rasvjetu za vlastite potrebe. Kako je kapacitet dinama bio veći od njegovih potreba proširio je rasvjetu na središnji dio sela u mogućem radijusu kapaciteta dinama.
Poslovao je vrlo uspješno sve do Drugog svjetskog rata. Završetkom Drugog svjetskog rata to njegovo postrojenje bilo je likvidirano a Seljačka radna zadruga je pokrenula i pod njegovim vodstvom sagradila novi mlin i pilanu na motorni pogon. U to postrojenje bio je uključen i dinamo dovoljnog kapaciteta da je mogao električnom energijom za rasvjetu podmirivati cijelo selo sve dok nije stigao dalekovod. Iako električna energija za rasvjetu nije trajala cijela 24 sata bio je to veliki napredak. U to vrijeme selo Lonja bilo je jedino selo na potezu lijeve obale rijeke Save od Siska do Novske koje je imalo električnu rasvjetu. Za to ostvarenje najveća zasluga pripada upravo Nikoli Kireti, ambicioznom i poduzetnom čovjeku žitelju sela Lonje.

 
 

 

 
 
Na starim kućama još uvijek se vide tragovi struje prije rata
 
 
 
 
*Mlinovi na rijeci Savi - nekad davno lonjanci su mljeli kukuruz i žito u mlinovima koji su bili usidreni na rijeci Savi.To su bili veoma spori mlinovi a bili su postavljeni na tri šuplje iskopana hrastova debla kompe, koje su plutale na vodi. Mlin je pokretao tok rijeke koja je okretala sporo rotirajuću ležeću turbinu sa velikim loparima napravljenu od dasaka. Na potezu sela Lonje bilo je nekoliko takvih mlinova na desnom toku rijeke Save a mogli su se premještati tamo gdje je tok vode bio povoljniji. Ti mlinovi bili su u vlasništvu žitelja sela na desnoj strani rijeke Save. Pojavom mlinova na strojni i motorni pogon takvi mlinovi postepeno su nestajali mada su se još dosta dugo održali.
 
 
 
   
 
Granica na Lonji - rijeka Lonja tekla je uz crkvu i malo dalje ulijevala se u Savu. U prošlosti bila je granica koja je dijelila Slavoniju od Hrvatske. Turska osvajanja zaustavila su se kod Lonje, a za trajanja turske vlasti ovo je rubno područje, kao tzv.ničija zemlja, zapušteno i obraslo šumom.

 

 
   
  *KUD "Posavski slavuj"- osnovano 1919. godine djelovalo je u tri sekcije : pjevačka, tamburaška i glumačka pod ravnateljem učitelja Slavoljuba Sinka.  
   
 

*Hrvatski Sokol- gimnastičko društvo osnovano 1926. godine na inicijativu trgovca Slavka Šubarića. Hrvatski Sokol Lonja pripadalo je pod sokolsku župu Ljudevit posavski u Sisku a Sokolana je bila u velikoj Matalovoj zgradi u kojoj je ranije bio mlin. Sokoli su nosili kape poput dalmatinskih ali sa zataknutim perom naprijed iznad čela.

 
 
Hrvatski Sokol
 
   
 
*Hrvatska čitaonica - osnovana 1927. godine na inicijativu Mije Jednačka Mišice i još njih nekoliko. Antun Nikolić bio je druga ličnost Hrvatske čitaonice. Nalazila se u istoj Matalovoj zgradi gdje i Hrvatski Sokol a za razliku od Hrvatskog Sokola imala je i ženske članove.
 
   
  *Kazališna sekcija - u sklopu čitaonice djelovala je kazališna sekcija čiji je najveći intenzitet rada bio od 1928. - 1939. godine.  
   
 
*Kino predstave - prije rušenja sokolskog doma 1930. godine Hrvatska čitaonica imala je pokretni kino projektor sa kojim su rukovali Mijo Jednačak Mišica i postolar Antun Nikolić. Predstave su prikazivane u velikoj trgovačkoj prostoriji Antuna Matala koja je bila prazna radi smanjenja trgovačkog prometa.
 
   
  *Dobrovoljno vatrogasno društvo Lonja - osnovano 3. svibnja 1931. godine na inicijativu Nikole Kirete, Nikole Zebića Šunkinog i još nekolicine.  
 
 
   
  *Seljačka sloga i Hrvatsko srce - organizacije koje su djelovale od 1935. - 1941. godine. Hrvatsko srce bila je ženska organizacija okupljena u okviru crkve.  
   
 

*Muški pjevački zbor - osnovan 1936. godine imao je 18 pjevača.

 
 
 
   
 

*Uzeto iz knjige Monografija sela Lonje Antuna Josipa Lovrića

 
 

Selo Lonja /O Lonji /Povijest /Stari Zanati /Stare Slike /Običaji /Nove Slike/Lonjska Iža /Seoski Turizam

Zlatna bućka / Zanimljivosti